Može li nekada vitalna, a potom zapostavljena poljoprivredna proizvodnja u Dalmaciji doživjeti svoju renesansu, svoju revitalizaciju, upitali smo Ivana Bugarina, gradonačelnika Trilja, grada u čijoj se ustanovi CEKOM 3LJ danas, u četvrtak, u organizaciji Slobodne Dalmacije, održava panel-rasprava na kojoj će se plasirati upravo tema o mogućnostima novog uzleta poljoprivrede u Dalmaciji.

– Može i mora. Pobjegli smo od poljoprivredne proizvodnje naših predaka jer u njoj nismo pratili i primjenjivali razvoj znanosti i tehnologije. Tako smo zapostavili naše poljoprivredne proizvodne potencijale, zemlju i vodu, kao jedan od najvažnijih gospodarskih resursa. Raduje činjenica da se u Dalmaciji posljednjih desetljeća, poglavito tijekom dva posljednja, dogodio razvojni zamah vinogradarstva i vinarstva te maslinarstva i proizvodnje maslinova ulja, koje svojom kvalitetom osvaja svjetska odličja. Sve to nije nastalo preko noći i slučajno, nego promišljenim potezima samih poljoprivrednika, koji su pritom obilno iskoristili u međuvremenu stasale stručnjake i znanstvenike. Vjerujem kako je stiglo vrijeme da uz angažman struke i znanosti pokrenemo uzlet poljoprivredne proizvodnje i u drugim segmentima. To je i strateški put kojim se Trilj zaputio prije više od 10 godina, koji je na tom putu ulagao, a danas smo uvjereni kako smo stvorili preduvjete da kroz našu ustanovu CEKOM 3LJ budemo poveznica između malih i srednjih poduzetnika u agroproizvodnji i OPG-ova s jedne strane te struke i znanosti s druge, te da u našem Poslovno-uslužnom centru (PUC) 3LJ malim proizvođačima omogućimo finalizaciju njihovih proizvoda.

Čaporice - pun pogodak

Kažete da je to strateški put kojim se Trilj zaputio prije više od 10 godina. Možete li objasniti?

– Znatno prije je grad Trilj, poput drugih jedinica lokalne samouprave, formirao radnu zonu. Mi smo to napravili u Čaporicama, na idealnoj lokaciji, svega tri kilometra od autoceste A-1 i neposredno uz druge vrlo frekventne magistralne pravce. Prvi komunalno opremljeni prostor ubrzo su preuzeli zainteresirani poduzetnici. Promišljajući što dalje, u Gradu smo se odlučili na prostorno proširenje naše radne zone, ali i njezinu specijalizaciju kao agropoduzetničku. U tom smo kontekstu zonu u Čaporicama proširili za daljnjih 28 hektara, čije smo komunalno opremanje financirali s više od 90 posto sredstava iz fondova EU-a.

Jesu li tu vašu ideju prepoznali poduzetnici?

– Dakako da jesu. Mi smo, međutim, imali nove ideje s kojima smo krenuli u realizaciju. Na tom novom komunalno opremljenom kompleksu izdvojili smo parcelu od 17 tisuća četvornih metara i na njoj izgradili zgradu PUC 3LJ, površine nešto veće od 4000 kvadrata. U tom su objektu prostori za educiranje, radionice i seminare agropoduzetnika, laboratoriji, četiri manje radne jedinice, uredi, proizvodno-skladišni sadržaji, na koje otpada 1100 četvornih metara, pet agropoduzetničkih inkubatora i drugo. Paralelno s gradnjom PUC-a 3LJ, Grad je aplicirao s projektom CEKOM-a 3LJ. U tom su projektu naši partneri Institut “Ruđer Bošković”, Agronomski i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša te tvrtke “Puđa” i “Pharmagal”. CEKOM 3LJ formirali smo kao gradsku ustanovu sa zadaćom istraživanja i razvoja u poljoprivredi. U gradnju zgrade PUC-a 3LJ uložili smo oko 28 milijuna kuna, od kojih je 20-ak milijuna iz fondova EU-a, a ukupna ulaganja u CEKOM 3LJ, nas i naših partnera, iznosi oko 73,7 milijuna kuna, od čega je gotovo 48 milijuna sufinancirano iz EU-a.

’Plodovi Dalmacije’

Koliko je poznato, projekt CEKOM 3LJ u finalnoj je fazi realizacije. Paralelno ste pokrenuli projekt “Plodovi Dalmacije”. Je li to nastavak?

– Da, to jest nastavak, tom je projektu CEKOM 3LJ stručno-znanstveni temelj. Kroz projekt “Plodovi Dalmacije” osnažit ćemo i podržati lokalne OPG-ove u razvoju inovativne, ekološke i održive poljoprivredne proizvodnje.

Kroz suradnju s ustanovom CEKOM 3LJ projekt će pružiti edukaciju i podršku poljoprivrednicima u primjeni modernih tehnologija, pametnih sustava i dobre poljoprivredne prakse kako bismo povećali kvalitetu proizvoda, produktivnost i učinkovitost u proizvodnji te osigurali održivost poslovanja, što je najvažnije za prostor cetinskoga kraja, ali i cijele Dalmatinske zagore. Cijeli projekt u praksi bi trebao zaživjeti početkom 2024. godine. Naime, do kraja ove godine u cijelosti ćemo, zajedno s partnerima, završiti realizaciju projekta CEKOM 3LJ, a tada se više nema što čekati. Imat ćemo sve preduvjete za start uspješnog održivog razvoja pametne poljoprivrede i promocije autohtonih proizvoda, koji će, uz to, privući goste i potaknuti razvoj turizma na našem području, koji također držimo našom perspektivnom granom razvoja.

Vašu radnu zonu, s fokusom na CEKOM 3LJ, nedavno je posjetilo izaslanstvo Sveučilišta u Splitu, s rektorom prof. dr. sc. Draganom Ljutićem na čelu. Rektor Ljutić kazao je da je zatečen viđenim i naglasio je da laboratoriji CEKOM-a 3LJ mogu i trebaju biti nastavne jedinice studenata najmanje triju sveučilišnih fakulteta.

Zadivljeni rektor

– Da, rektor Ljutić pozitivno se iznenadio, kazao je da je zadivljen jer nije bio informiran kakvim laboratorijskim uređajima, prostornim i drugim mogućnostima CEKOM 3LJ raspolaže. Rektor je tom prigodom izjavio da naš laboratorij ima opremu o kojoj su na Sveučilištu do sada samo sanjali. Kazao je da je to toliko moćno istraživačko oruđe da u međusobnoj sinergiji može potaknuti daljnji razvoj Splitskog sveučilišta, ali i razvoj proizvodnje hrane, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda uz primjenu znanosti, na triljskom području i puno šire.

Očekujem da ćemo već u rujnu pokrenuti proces uspostavljanja institucionalne suradnje Sveučilišta u Splitu i naše ustanove CEKOM 3LJ i da ćemo i kroz tu suradnju dati dodatni zamah našoj poljoprivredi – zaključio je gradonačelnik Ivan Bugarin.

Izvor: slobodnadalmacija.hr